Zamrzavanje čuva hranu duže vrijeme jer sprječava rast mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje hrane i bolesti koje se prenose hranom.
HLAĐENJE usporava rast mikroorganizama. Većini mikroorganizama je potreban materijal za rast – nutrijenti, odgovarajuća temperatura i vlaga. Kada su uslovi odgovarajući dolazi do pretjeranog rasta mikroorganizama i onda dolazi do kvarenja hrane i potencijalnog trovanja.
Skuhanu i pripremljenu hranu potrebno je na adekvatan način ohladiti i skladištiti da bi ostala čim duže zdravstveno ispravna. Uvijek hranu treba skladištiti u posudu ili vrećicu koja ne propušta zrak. Na taj način sprječavamo kontaminaciju skladištene hrane ali i miješanja mirisa različitih namirnica u frižideru.
Idealna temperatura frižidera je oko 4 ⁰C, a zamrzivača ispod -18°C. Također, lako kvarljivu hranu je poželjno pospremati na police frižidera, a ne na vrata. Naime na vratima temperatura znatno varira što utiče na kvarenje hrane.
Zamrzavanjem hrane (pogotovo mesa) na temperaturama ispod – 18°C je bitno za održavanje kvalitete i sočnosti. Naime zamrzavanje na nižim temperaturama pogoduje stvaranju manjih kristalića koji onda ne oštećuju opnu ćelija pa je i gubitak ćelijskog soka manji.
ŠTA SE MOŽE ZAMRZNUTI?
Zamrznuti se mogu gotovo sve namirnice. Neke iznimke su konzervirana hrana ili jaja u ljusci. Međutim, kada se hrana (kao što je šunka) izvadi iz konzerve, može se zamrznuti.
JE LI ZAMRZNUTA HRANA SIGURNA?
Hrana koja se stalno čuva na -18 °C uvijek će biti sigurna. Samo kvaliteta trpi dugotrajnim skladištenjem u zamrzivaču. Zamrzavanje čuva hranu sigurnom usporavanjem kretanja molekula, uzrokujući da mikroorganizmi uđu u fazu mirovanja. Zamrzavanje čuva hranu duže vrijeme jer sprječava rast mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje hrane i bolesti koje se prenose hranom.
Pravilno odmrzavanje hrane je podjednako bitno kao i zamrzavanje. Pogotovo ako želimo održati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Postoji nekoliko načina odmrzavanja, i generalno vrijedi – što sporije odmrzavanje, to bolje.
Hranu je najbolje odmrzavati u frižideru. Pritom treba paziti da se sokovi ne cijede po ostaloj hrani. Takvo odmrzavanje je najsigurnije i zadržava najbolju kvalitetu.
Druga nešto brža opcija, i češće korištena je odmrzavanje u hladnoj vodi iz česme. Hranu je u ovom slučaju potrebno zatvoriti u nepropusnu vrećicu te uroniti u zdjelu napunjenu hladnom vodovodnom vodom. Vodu je dobro mijenjati svakih pola sata.
Najbrže odmrzavanje je ono u mikrovalnoj pećnici. U ovom slučaju se preporučava odmah nastaviti s kuhanjem i pripremom hrane nakon odrmzavanja.
Neka jela se mogu sigurno odmrzavati u tavi, loncu ili pećnici, pogotovo ako se radi o varivima.
Biti u mogućnosti zamrznuti hranu i biti zadovoljan kvalitetom nakon odmrzavanja dvije su različite stvari. Neke se namirnice jednostavno ne smrzavaju dobro. Primjeri su majoneza, sos od vrhnja i zelena salata. Sirovo meso i perad zadržavaju svoju kvalitetu duže nego kuhani jer se tokom kuhanja gubi vlaga.
Nakon što se hrana odmrzne u frižideru, sigurno ju je ponovno zamrznuti bez kuhanja, iako može doći do gubitka kvalitete zbog vlage izgubljene odmrzavanjem. Nakon kuhanja sirove hrane koja je prethodno bila zamrznuta, sigurno je zamrznuti kuhanu hranu. Ako se prethodno kuhana hrana odmrzne u frižideru, neiskorišteni dio se može ponovo zamrznuti. Ostatke hrane je potrebno zamrznuti unutar 3-4 dana. Hrana koja je ostavljena izvan frižidera duže od 2 sata se ne smije ponovo zamrzavati; 1 sat na temperaturama iznad 32 °C.
Prilikom zamrzavanja i odmrzavanja hrane potrebno je pratiti smjernice da bi hrana ostala zdravstveno ispravna i pogodna za jelo.
Smjernice za pravilno skladištenje hrane na hladnom možete pogledti na sljedećem linku: https://www.foodsafety.gov/food-safety-charts/cold-food-storage-charts.
